Medicinski prostori
Ovdje možete pogledati neke od naših najvažnijih projekata vezanih za kategoriju medicinskih prostora.
KBC Zagreb, klinika za onkologiju
Ovim projektom se obrađuje ugradnja rashladnika vode (RV) koji se spaja na postojeći cjevovod u prostoru obuhvata. Novi razvod je projektiran vertikalno iz strojarnice na krovu pored stubišta do spuštenog stropa 3. kata. Razvodom u stropu 3. kata se nova instalacija spaja na postojeću. Potrebno je zatvoriti ventile i isključiti pumpe na 2. katu nakon dovršenih radova. U koliko se u dogledno vrijeme osigura povoljna temperatura centralnog rashladnog sustava KBC-a ponovo će se uspostaviti postojeće hlađenje (uključivanjem pumpe i otvaranjem ventila na 2. katu) te se može novo projektiran rashladni uređaj iskoristiti na drugoj lokaciji.
Rashladnik je projektiran na krovu pored stubišta. U prostoriji između strojarnica liftova na krovu je u postojećoj prostoriji formirana strojarnica u kojoj je predviđena oprema za razdvajanje primarnog i sekundarnog kruga hlađenja.
Primarni krug podrazumijeva, inercijalnu posudu, ekspanzijsku posudu te izmjenjivač topline glikol / voda.
U krugu se nalazi 30%-tna mješavina glikola i vode za rad na temperaturama do -15°C.
Sekundarni krug obuhvaća unutarnju instalaciju ventilokonvektora, pumpe, ekspanzijsku posudu, separator mulja i mjehurića i istog izmjenjivača. U sekundarnom krugu je medij voda.
Sekundarni razvod od izmjenjivača do postojećeg cjevovoda je projektiran iz čeličnog cjevovoda pored stubišta u oblozi iz gips kartona.
Demontirat će se svi ventilokonvektori, termostati i ventili na instalaciji na 3. katu.
Predviđa se zamijeniti kompletnu izolaciju na postojećem cjevovodu.
Projektom je predviđena i zamjena eventualno dotrajalog postojećeg cjevovoda.
Predviđena razvodna temperatura je 9/14°C.
Grijanje prostora je postojeće radijatorskim grijanjem i nije predmet ovoga projekta.
HLAĐENJE
Za potrebe hlađenja prostora projektiran je rashladnik vode učina 112 kW kod 7/12°C s 30%-tnom mješavinom glikol-voda pri 35°C okoline. Rashladnik je izvedbe zrak – glikol/voda i projektiran je na krovu pored strojarnica liftova. Razvod cjevovoda je projektiran po krovu do strojarnice te u vertikalnom oknu do postojeće instalacije.
Cijevna mreža je projektirana iz čeličnih bešavnih cijevi izoliranih toplinskom i paronepropusnom izolacijom debljine 19 mm na novom i 13 mm na postojećem dijelu.
Primarni krug i oprema u strojarnici će se dodatno zaštititi oblogom iz Al lima.
Ovješenja i učvršćenja cjevovoda i ventilokonvektora izvode se tipskim pocinčanim profilima. Nakon montaže potrebno je izvršiti tlačnu probu novog i postojećeg cjevovoda tlakom (zrak ili voda) na 4 bar u trajanju od min. 12 h.
Projektirani su stropni ventilokonvektori s maskom i rešetkom za dovod zraka između nogica koja služi kao revizijski otvor za zamjenu filtra. Ventilokonvektori su projektirani s prolaznim ventilima 230 V. Na svakom ogranku su posljednja dva ventilokonvektora u nizu projektirana s troputnim ventilima kako bi se osigurala raspoloživost rashladne vode u svakom trenutku za svaki ventilokonvektor.
Za cirkulaciju vode u sekundarnom krugu je odabrana duplex pumpa (radna i rezervna) koja prilagođava svoj učin trenutnim potrebama prostora u ovisnosti o aktivnim ventilokonvektorima. Pumpe se samostalno izmjenjuje u radu ugrađenom regulacijom.
AUTOMATSKA REGULACIJA I UPRAVLJANJE
Sustavom automatske regulacije i upravljanja se održava potrebna ugodnost boravka u prostoru te se nadzire i upravlja sustavom.
U prostoru čekaonice na zidu iza pulta je predviđeno mjesto za upravljanje rashladnikom, postavljanje parametara pojedinih ventilokonvektora te prosljeđivanje informacija na CNUS.
Nadzirat će se status rada rashladnika (rad-isključenje-greška), temperatura polazne i povratne vode primara (7/12°C) i sekundara (9/14°C) i status rada duplex pumpe sekundarnog kruga (vođene proporcionalnom dP karakteristikom).
Sobne upravljačke jedinice (termostati) i FC kontroleri (ugrađeni na ventilokonvektor) će se povezati komunikacijskim kabelom te će se s upravljačkog mjesta zadati radni / štedni program pojedine prostorije. Sobnim jedinicama omogućit će se korekcija zadane temperature (+/- 3°C).
Dužnost osoblja službe održavanja KBC-a je osigurati konekciju i integraciju na CNUS.
Klinika za ženske bolesti i porode – operacijski blok
Zbog dotrajalog i u vidljivo lošem stanju ventilacijskog sustava kompletnog OP bloka izvan klima strojarnice izradio se ovaj projekt.
Projektom se mijenja kompletan razvod u instalacijskoj prostoriji na 3. katu (vertikalni ventilacijski razvod) te kompletan horizontalni razvod s regulacijskim i distribucijskim elementima u spuštenom stropu kompletnog OP bloka.
U svakoj OP Sali i pripadajućim prostorima (pripreme liječnika i pripreme pacijenta) te u prostorima intenzivne skrbi se mijenjaju dovodni stropni distributeri zraka s ugrađenim Hepa filtrom klase H13 kao i kompletan horizontalni ventilacijski razvod dovodnog i odvodnog zraka s rešetkama.
Mijenja se i kompletan ventilacijski razvod hodnika s pripadajućim dovodnim i odvodnim rešetkama.
Osim navedenog, promijenit će se i kompletan horizontalni razvod instalacije medicinskih plinova u kompletu s regulacijskom opremom.
Predviđena je i zamjena postojećih člankastih radijatora novim pločastim higijenske izvedbe.
Projektom je predviđena i zamjena sanitarija te pripadajuće instalacije vodoopskrbe i odvodnje.
Higijenski zahtjevi za pojedini prostor utvrđuju se tehnološkim projektom, odnosno prema namjeni i sadržaju pojedinih prostora. Prema higijensko – mikrobiološkim uvjetima koji se moraju ostvariti u bolničkim prostorima razlikuju se dvije grupe kvalitete prostora, dok treću grupu čine ne zahtjevni prostori.
Potreban stupanj mikrobiološke čistoće ostvaruje se u odgovarajućim nivoom filtriranja zraka. Stupnjevi filtriranja definirani su prema DIN EN 779 i 1822-1.
Kvaliteta prostora I.: odnosi se na najzahtjevnije prostore ( OP blokovi, sterilni prostori, …), što se ostvaruje s tri stupnja filtriranja ((G4-F7) + F9 + (H13-prostor)).
Kvaliteta prostora II.: odnosi se na nešto manje zahtjevne prostore što se ostvaruje filtriranjem u dva stupnja u samoj komori ((G4-F7) + F9)).
Prestrujavanje zraka mora biti isključivo iz prostora više kvalitete prema prostoru niže kvalitete, a nikako obrnuto. Za temeljno grijanje prostora će se koristiti toplovodni radijatori higijenske izvedbe (s ravnim i oblim plohama koji omogućuju lako održavanje.
Banka humanog mlijeka
Za potrebe održavanja potrebne mikroklime i klase čistoće pojedinih prostora projektirani su sustavi ventilacije, hlađenja, grijanja vodoopskrbe i odvodnje. Demontirat će se sve instalacije grijanja/hlađenja vodoopskrbe i odvodnje te se izraditi nove.
VENTILACIJA
Sustav ventilacije je projektiran s klima komorom predviđenom na krovu objekta s pred filtracijom G4, rekuperacijom, grijanjem i hlađenjem i filtracijom 2. stupnja u klasi F7.
Pripremljen zrak se dovodi do prostora i grana na 3 zone:
Prva zona izmjenjuje zrak u čistim prostorima tj. u prostoru za obradu mlijeka i pomoćnim prostorima u kojima se nalaze dovodne vrtložne rešetke s HEPA filtrima klase H13. Navedena grana je regulirana regulatorima konstantnog protoka s kojima se održava zadani pred tlak u prostorijama, dok se s pred tlačnim rešetkama ugrađenima u vratima osigurava smjer strujanja zraka kao i gradijent tlaka. Prostor za obradu mlijeka je na 10 Pa višem pred tlaku nego pomoćni (ulaz – izlaz) koji je za 5 Pa na višem tlaku od prostora administracije i spremišta u koje prestrujava. Na ulazu u čiste prostore je projektirana preklopka kojom se uključuje ventilacija čiste zone.
Temperatura u prostorima se održava podešavanjem temperature dovodnog zraka komore.
Druga zona izmjenjuje zrak u ostalim radnim prostorima banke mlijeka. Zona je regulirana količinom izmijenjenog zraka u radno i van radnog vremena. Izvan radnog vremena izmjenjuje se minimalna količina zraka koja je 20%nominalne
Treća zona obuhvaća prostore centra za podršku dojenju i savjetovanje. Na ulazu u zonu, pored vrata je projektiran regulator kojim se ventilacija zone postavlja u radno ili izvan radno vrijeme. Izvan radnog vremena količina izmijenjenog zraka se održava na 20% nominalne.
Regulacija temperature dovodnog zraka se regulira regulacijskim ventilima na grijaču i hladnjaku u ovisnosti o temperaturi u prostoru OBRADA MLIJEKA za radno vrijeme prostora i klizanjem između zimskih 28 i ljetnih 20°C izvan radnog vremena prostora obrade mlijeka.
U servisnu sekciju komore će se ugraditi pumpa i regulacijski ventil.
- GRIJANJE
Sustav grijanja je projektiran radijatorskim grijanjem spajanjem u postojeću toplinsku stanicu u susjednom objektu.
Projektiran je sustav koji se spaja na postojeći priključak, ugrađuje se nova cirkulacijska pumpa i regulacijski ventili te se razvodi novi razvod za dvorišnu zgradu laboratorija. Dio zgrade koji se ne adaptira će se spojiti na novi horizontalni razvod pri stropu. Na novi razvod grijanja će se spojiti i grijač klima komore.
Regulacija temperature po prostorima će se ostvariti na adaptiranom dijelu termostatskim ventilima ugrađenim na radijatorima, dok će se na postojećem razvodu regulirati snižavanjem temperature polazne vode u toplinskoj stanici prema temperaturi okoline što se definira putem elemenata regulacije i upravljanja u razvodnom ormaru sa zaslonom.
HLAĐENJE
Za potrebe hlađenja adaptiranog dijela projektiran je sustav sa cassetnim ventilokonvektorima spojenim na novo projektiranu dizalicu topline. Dizalica topline je projektirana na krovu zgrade odakle će se spojiti s hladnjakom komore i prodorom kroz krov na cassete. Sve cassete su projektirane s balansirajućim i regulacijskim ventilima.
U svaku prostoriju će se postaviti regulator za programabilno održavanje zadane temperature.
U smislu zaštite od smrzavanja rashladne tekućine sustav hlađenja će se napuniti protusmrzavajućom mješavinom vode i etilen glikola za rad do -15°C.
VODOOPSKRBA
Vodoopskrba adaptiranog dijela je projektirana spajanjem na glavni vodovodni priključak koji se nalazi u podrumskom hodniku ispod stubišta. Navedeni priključak je u oknu odakle se grana na istočni i zapadni dio. Priključak je u vizualno lošem stanju s olovnim razvodom.
Vodovodno okno će se rekonstruirati tako da će se izvesti nova grana za adaptirani dio i zadržati postojeći spoj na granu za dio koji se ne adaptira.
Iz vodovodnog okna će se nova grana izraditi u podu do zapadnog zida hodnika te u zidu do stropa, gdje će se ugraditi glavni ventil hladne vode. Nakon ventila će se izraditi prodor kroz ploču te će se instalacija u podu razvesti do potrošača.
Topla voda i cirkulacija će se izvesti spajanjem na noviji razvod u glavnoj zgradi koja je podrumskim hodnikom povezana s predmetnim prostorima. Prethodno je potrebno demontirati postojeći dotrajali razvod te po istoj trasi ugraditi novi razvod tople vode i cirkulacijskog voda.
Spoj na postojeći razvod će se izraditi ugradnjom zapornih ventila te po podrumskom hodniku do glavnog zapornog ventila hladne vode. Pored ventila hladne vode će se ugraditi i servisni ventili za toplu vodu i cirkulaciju. Navedenim će se na jednom mjestu postaviti ventili za centralno zatvaranje tople, hladne i cirkulirajuće vode za predmetne prostore. Kompletan razvod će se izraditi iz PPR cijevi izoliran toplinskom izolacijom. Razvod kroz podrumski hodnik će se izraditi nadžbukno s toplinskom izolacijom do servisnih ventila te u podu s toplinskom izolacijom otpornom na građevinski materijal do potrošača.
Zahtjevom investitora za potrebe umivaonika u prostorima ulaza / izlaza osoblja i materijala te za potrebe sudopera u praonici i opreme u prostoru obrade mlijeka potrebno je ugraditi uređaj za UV dezinfekciju vode.
Navedeni uređaj će se ugraditi ispod svakog umivaonika i jedan za potrebe sudopera praonice i opreme u obradi mlijeka.
ISPITIVANJE INSTALACIJE NA NEPROPUSNOST
Ispitivanje nepropusnosti vodovodne instalacije provodi se nakon njezinog postavljanja i tada se ona prvi put puni vodom. Pri tome nijedan njezin dio ne bi trebao biti pokriven (ožbukan ili sl.). Cijela bi instalacija trebala biti odzračena, a na priključak valja postaviti manometar s najmanjom točnošću očitavanja 0,1 bar.
U skladu s odgovarajućim propisima, o ispitivanju i o tlačnoj probi treba voditi zapisnik.
Unutarnji vodovodi se ispituju na tlaku od 1,5 x puta pogonski (minimalno na 10 bara).
Nakon punjenja vodom sustav treba 12 sati držati na pogonskom tlaku (6 bar). Nakon toga tlak treba podići na ispitnu vrijednost od 10 bara. Sat vremena nakon dostizanja ispitnog tlaka, pad tlaka ne smije biti veći od 0,2 bar. Ako je pad veći od toga, tada sustav nije prošao tlačnu probu.
ISPIRANJE INSTALACIJE
Ispiranje instalacije valja izvesti nakon provedenog ispitivanja čime se uklanjaju sva onečišćenja koja su u nju mogla dospjeti tijekom izvođenja radova i ispitivanja, a koja bi kasnije mogla utjecati na pogonsku sigurnost (stvaranja naslaga, začepljenje) i higijensku ispravnost vode. Cjevovod treba dobro isprati sanitarnom vodom, a zatim dezinficirati otopinom klora 30 mg/l u vremenu od 8h. Nakon toga dobro isprati sav cjevovod dok količina klora ne bude manja od 0,1 mg/l.
Prije predaje korisniku na upotrebu, treba izvršiti ispiranje i dezinfekciju instalacije te napraviti bakteriološku analizu vode i ishoditi pozitivan atest o kvaliteti vode i pitkosti od Zavoda za zaštitu zdravlja.
ODVODNJA
Postojeća instalacija odvodnje predmetnih prostora je izvedena spojem na kontrolno okno u prostoru administracije koje odvodi i otpadne vode dijela zgrade koji se ne adaptira. Navedeno okno je adaptacijom prostora pozicionirano ispod zida garderobe te se ovim projektom izmiče u hodnik. S obzirom na izmicanje postojećeg okna potrebno je postojeću cijev odvodnje ostalih prostora produžiti / prilagoditi novoj poziciji okna. Iz navedenog okna zbog dotrajalosti i čestih intervencija promijenit će se spojni cjevovod do uličnog okna.
Sanitarne otpadne vode će se odvesti na postojeći sustav javne odvodnje.
Horizontalna instalacija odvodnje iz će se izvesti u podu. Navedena unutarnja instalacija će se izvesti iz PVC cijevi.
Spajanje cijevi i fazonskih komada vrši se pomoću naglavka s gumenim prstenom tako da se cijev utisne u naglavak da do kraja naglavka ostane cca. 5-10 mm slobodnog prostora. Ovaj prostor služi da prihvati dilatacije koje mogu nastati u cjevovodu zbog koeficijenta istezanja (0,08 mm/m°C).
Priključni vodovi sanitarnih uređaja do vertikala izvode se PVC cijevima i to u sljedećim profilima
WC Ø 110 mm i = 1,5%
umivaonik Ø 40 mm i = 3,0%
sudoper Ø 50 mm i = 2,0 %
Kod priključka više sanitarnih predmeta na jedan vod isti izvesti u profilu naznačenom u crtežima.
Za svu instalaciju potrebno je izvršiti probu na propusnost i protočnost i to u dva navrata:
nakon izvedbe temeljnih vodova, prije zatvaranja istih,
nakon montaže sanitarnih uređaja, na ispravnost i nepropusnost spojeva montiranih sanitarnih uređaja.
Otpadne vode potrošača unutar objekta će biti skupljene u novo okno te odvedene u javni cjevovod odvodnje kroz postojeće kontrolno okno sa zapadne strane objekta. Cijela instalacija odvodnje će biti izvedena cijevima od tvrdog PVC-a sa spojevima na kolčak koji će se brtviti gumenim brtvama. Svi ugrađeni materijali će imati atest proizvođača.
Pri izvedbi sabirne odvodnje mora se voditi računa o dopuštenim padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprečne presjeke interne odvodnje niže navedene normalne padove zbog njezina samo ispiranja te izbjegavanja oštećenja interne odvodnje kod većih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u slučaju kad za to postoje tehnički stručno opravdana obrazloženja
PROMJER CIJEVI ∅ (mm)NORMALNI PADMINIMALNI PADMAKSIMALNI PAD503,5%2,5%15,0%752,5%1,5%15,0%1102,0%1,2%15,0%1251,5%1,0%15,0%
Svi sanitarni uređaji će biti spojeni preko vodnih zatvarača – sifona koji će spriječiti širenje neugodnih mirisa.
Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su korišteni za njihovu izradu uz pripadajući materijal za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojeće hrvatske norme (HRN), odnosno odredbe prema DIN i ISO normama ako je riječ o materijalima za koje ne postoje hrvatske norme.
Plastične PVC i PP cijevi i pripadajući fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali uređaji i objekti interne kanalizacije izrađeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane norme. PVC i PP cijevi oznake čvrstoće SN-4 i više služe za izvedbu cjelokupne temeljne (u posebnoj izvedbi i kao zavješene) i vanjske interne kanalizacije (dvorišne) kao i za kanalske priključke. Spajaju se na klasičan način s naglavkom, a samo brtvljenje postiže se gumenim prstenom. PP cijevi koriste se posebno kod potrebe odvodnje voda s povišenom temperaturom (temperature više od 40°C), pa najčešće služe pri spajanju sanitarnih predmeta s kanalskim vertikalama ili temeljnim vodom. Cijevi oznake čvrstoće SN-2 mogu služiti isključivo za izvođenje instalacija odvodnje unutar objekta
SANITARNI UREĐAJI I PRIBOR
Svi sanitarni uređaji će biti po izboru investitora odnosno projektanta arhitekture. Nakon priključenja na instalacije vodoopskrbe i odvodnje bit će ispitana ispravnost rada svih uređaja. Nabavu i dopremu odnosno izbor sanitarnih predmeta će izvršiti arhitekt/investitor, a montirat će ih izvođač vodoopskrbe i odvodnje prema ovom projektu. Prije početka montaže potrebno je da nadzorni inženjer pregleda sve nabavljene predmete, te ih nakon suglasnosti, izvođač može ugraditi.
Radi nemogućnosti montaže standardne WC školjke u suterenu, projektirana je školjka s pumpom za podizanje vode na koju će se spojiti i susjedni umivaonik.
KBC Zagreb, kirurgija
Za potrebe održavanja potrebne mikroklime i klase čistoće pojedinih prostora zamijenit će se postojeća komora kao i kompletan razvod i distribucija zraka po prostorima. Zadržat će se razvod po strojarnici kao i razvod u oknu od strojarnice do predmetnog prostora. Osim navedenog zadržat će se i sve protupožarne zaklopke sustava.
Projektiran je sustav s novom klima komorom s ugrađenom tro stupanjskom filtracijom i HEPA filtrom. Komora je odabrana da dogrijava i hladi sve prostore. Svaka OP sala s prostorima za pripremu liječnika i pacijenta će se zasebno regulirati tj. imat će dva režima (rad – izvan rada) gdje će se u vrijeme rada moći promjenom količine zraka više ili manje grijati ili hladiti te održavati smjer strujanja zraka kroz prostore pripreme prema hodniku. U prostoriji za sterilni materijal će se dovoditi obrađeni zrak koji će prestrujavati prema hodniku i održavati čistoću prostora. Iz prostora nečistog materijala će se odvoditi konstantna količina obrađenog zraka tako da spriječi kontaminaciju ostalih prostora.
VENTILACIJA
Sustav ventilacije je projektiran s novom klima komorom predviđenom u strojarnici na mjestu postojeće s pred filtracijom G4, rekuperacijom, grijanjem i hlađenjem, filtracijom 2. stupnja u klasi F7, prigušivačem buke te filtrom H13. Dovodna temperatura zraka se određuje na osnovu srednje temperature radnih OP sala.
Pripremljen zrak se dovodi do prostora i grana na više zona:
OP SALE
U 4. OP sale se dovodi količina zraka od 1200-2000 m3/h u radno vrijeme i 750 m3/h izvan radnog vremena.
Promjenjiva količina zraka je odabrana da zadovolji zahtjev za OP sale te da regulira temperaturu tijekom radnog vremena.
Odvodna količina zraka iz OP sala se regulira varijabilnim regulatorom tako da za vrijeme rada održava pretlak u prostoru od +30 Pa i izvan radnog vremena od +15 Pa u odnosu na hodnik.
Navedenom regulacijom se održava potrebni gradijent tlaka tj. osigurava se čistoća prostora.
U svakoj OP Sali je predviđen regulator kojim se OP sala stavlja u radni i izvan radni režim. Osim navedenog moguća je i korekcija temperature u iznosu od +/- 3 °C djelovanjem na količinu zraka. Izvan radnog vremena se ne održava temperatura u OP salama već samo gradijent tlaka prema susjednim prostorima.
PRIPREMA LIJEČNIKA I PACIJENTA
U navedene prostore se preko varijabilnih regulatora količine zraka dovodi obrađeni zrak u količini koja će održati zadani gradijent tlaka prema hodniku +15 Pa tijekom rada i održava tlak od 10 Pa u ne radno vrijeme u odnosu na hodnik.
Navedenom regulacijom se održava potrebni gradijent tlaka tj. osigurava se čistoća prostora i smjer strujanja zraka iz čistijih u manje čiste prostorije.
OPORAVAK PACIJENTA
U prostoru se putem regulatora ručno odabire količina zraka i tražena temperatura prostora kako bi se održala optimalna ugodnost.
HODNIK
U prostoru se stalno izmjenjuje zadana količina zraka.
ČAJNA KUHINJA I NEČISTI PROSTOR
Iz navedenih prostora se stalno odvodi zadana količina zraka kako se ne bi kontaminirali susjedni prostori.
STERILNI PROSTOR
U sterilni prostor se stalno dovodi zadana količina obrađenog zraka kako bi se održala čistoća prostora.
POMOĆNI PROSTORI
U prostoru se putem regulatora u prostoru odmora izmjenjuje količina zraka u ovisnosti o traženoj temperaturi prostora kako bi se održala optimalna ugodnost.
Poliklinika Betaplus
Sustav djelomične klimatizacije (ne regulira se vlažnost u prostoru) laboratorija je projektiran da u ovisnosti o klasi čistoće prostora održavamo pretlak u odnosu na referentni prostor.
S obzirom na to da je prostor recepcije, prijema i čekaonice nepodijeljen i zauzima veći dio poliklinike isti se odabire kao referentni prostor tlaka.
U prostoru laboratorija kao i u propusniku će se održavati nad tlak u odnosu na susjedne prostorije. Nad tlakom se osigurava jednosmjerno prestrujavanje u okolne prostore kako bi se održala čistoća prostora. Zrak se u laboratorij dovodi putem HEPA filtara minimalne klase izdvajanja čestica prema EN 1822 >99,95% (HEPA 13). Vanjski zrak se osim u laboratorij dovodi i u ambulantu s obzirom na to da ista nema vanjski prozor.
Kako je za održavanje klase čistoće potrebno održavati pretlak, usporedbom tlaka u odnosu na referentni prostor će se mijenjati količina odvodnog zraka.
U prostor laboratorija se dovodi i održava zadana const. količina zraka dok se s odvodnim ventilatorom rekuperatora u ovisnosti o razlici tlaka u laboratoriju-referentna prostorija, odvodi promjenjiva količina kako bi se ostvario zadani pretlak od 20 Pa u laboratoriju.
Prestrujnim rešetkama se osigurava prestrujavanje zraka iz laboratorija u propusnik. Navedena rešetka je odabrana da pri razlici tlaka između laboratorija i propusnika od 10 Pa propušta 200 m3/h zraka. Navedenim se osigurava ventilacija prostora i jednosmjerno prestrujavanje u smjeru propusnika.
Iz propusnika, na isti način zrak prestrujava u referentni prostor i na isti se način osigurava jednosmjerno prestrujavanje.
Opisanim načinom se u laboratorij dovodi 2100 m3/h, od kojih 200 m3/h prestrujava pri 10 Pa u propusnik te 200 m3/h iz propusnika pri 10 Pa u referentni prostor.
Zadani tlak u laboratoriju se održava reguliranom količinom odvodnog zraka.
Temperatura ubacivanog zraka se regulira u ovisnosti o temperaturi u odvodnom kanalu, izmjenjivačem topline preko troputnog ventila spojenog na regulator.
Na glavnom dovodnom kanalu je projektiran ogranak prema ambulanti na koji će se ugraditi regulator const. protoka koji će održavati konstantnu količinu (200 m3/h) dovedenog, pripremljenog vanjskog zraka. Dovedeni zrak u ambulantu će slobodno prestrujavati u druge prostore preko ulaznih vrata.
S obzirom na to da je potrebno u prostoru laboratorija održati klasu čistoće „D“ prema EU-GMP (u mirovanju) što prema dobroj inženjerskoj praksi znači više od 20 izmjena zraka te krajnji filtar H13 te pretlak u odnosu na susjedne prostore od min 5 Pa, odabran je broj izmjena 27, krajnji filtar H 13 i pretlak u odnosu na propusnik 10 Pa.
PROSTOR VOLUMEN m3 KOLIČINA ZRAK m3/h IZMJENA i TLAK Pa
LABORATORIJ 26×3=78 2100 27 +20
PROPUSNIK 9×3=27 200 7,5 +10
AMBULANTA 15,5×3=46,5 200 4,3 +
Grijanje i hlađenje
Za potrebe održavanja potrebnih temperaturnih uvjeta projektiran je sustav s dizalicom topline izvedbe zrak voda. Dizalica topline priprema rashladnu (7/12°C) i ogrjevnu (45/40°C) vodu koju putem izmjenjivača topline GH predaje dovodnom zraku rekuperatora. DT je odabrana da osigura uz potreban učin izmjenjivača topline dovodnu temperaturu zraka ljeti 20°C i zimi 26°C. S obzirom na 27 izmjena zraka u laboratoriju, dovodna temperatura će ujedno biti i temperatura u prostoru.
Klinički zavod za patologiju i citologiju
Demontirat će se kompletna oprema i instalacije grijanja, hlađenja, ventilacije, vodoopskrbe i odvodnje te će se zamijeniti svi sanitarni uređaji u području obuhvata. Postojeća temeljna odvodnja, predmetnog zahvata će se zamijeniti novom i spojiti na postojeći razvod. Prema potrebi će se popraviti okna i zamijeniti dotrajali poklopci.
Instalacija tople, hladne i recirkulirajuće vode će se zamijeniti novom i spojiti se na postojeći razvod.
Za potrebe održavanja potrebne mikroklime i sprječavanja širenja mirisa na ostale prostore projektiran je sustav s klima komorom.
VENTILACIJA, GRIJANJE I HLAĐENJE
Klima komora je odabrana da svojim učinom održava zadanu temperaturu u prostoru od 20-26°C tijekom cijele godine. Komora je odabrana dvo etažne izvedbe za montažu na otvorenom učina 3500 m3/h pri 350 Pa raspoloživog tlaka i učina grijanja Qg= 23 kW pri 45/40°C medija i hlađenja Qh= 21,6 kW pri 7/12°C medija.
Radi sprječavanja širenja mirisa u okolinu na odvodnom zraku iz prostora je projektiran panelni filtar s ulošcima od aktivnog ugljena.
Sustavom automatske regulacije i upravljanja održavat će se podtlak u prostoru kako bi se spriječilo širenje mirisa u susjedne prostore.
Za grijanje i hlađenje filtriranog i rekuperiranog zraka komore projektirana je dizalica topline izvedbe zrak – voda koja je projektirana pored klima komore. Dizalicom topline DT se priprema medij (mješavina glikola i vode) za grijanje i hlađenje. DT je učina grijanja/hlađenja 29,62 / 39,6 kW pri vanjskoj temperaturi -15 / 35°C i polaznoj temperaturi medija 45 / 7°C.
S južne strane građevine, na betonski temelj će se postaviti DT i KK. Probojem kroz južni vanjski zid u razini stropa prizemlja će se kanalskim razvodom ući u spušteni strop predmetnog prostora. Na ulasku u zgradu će se ugraditi protupožarne zaklopke kako bi se spriječilo širenje potencijalnog požara u i iz predmetnog prostora.
Razvod kanala po prostoru je predviđen u spuštenom stropu.
Dovodni kanal je projektiran po istočnom dijelu prostora s dovodom zraka preko vrtložnih distributera.
Odvodni kanali su projektirani u spuštenom stropu s ograncima u zidu i podu do stolova za obdukciju. Naime, stolovi za obdukciju su izvedbe s integriranim odvodom zraka kako bi se uklonili mirisi na mjestu emisije.
Podnim razvodom i razvodom u zidu će se navedeni ogranci spojiti na glavni odvodni kanal.
Na ograncima su projektirani regulatori (u zidu iznad radnih stolova) konstantnog protoka koji će osigurati zadanu odvodnu količinu zraka kroz stolove (850 i 1100 m3/h).
Na slobodni ogranak prema garderobi će se također ugraditi regulator (400 m3/h).
Svi regulatori su bez pogona, tj. pri zadanoj količini odvoda KK (3200 m3/h) će se ograničiti na zadanu količinu.
Sustavom automatske regulacije i upravljanja će se osigurati razlika tlaka između hodnika i sale za obdukciju.
Ventilacijski kanali će se izraditi iz pocinčanog čeličnog lima prema HR EN 10346:2009, te će se dovodni kanal toplinski i paronepropusno izolirati izolacijom fleksibilnom elastomernom gumom debljine 19 mm.
Kanali na otvorenom, dovodnog i odvodnog zraka, će se izolirati istom izolacijom i zaštititi oblogom od Al lima.
CIJEVNA MREŽA
Razvod mreže grijanja i hlađenja je projektiran čeličnim cjevovodom. Nakon izrade cijevne instalacije, cijeli razvod, pumpa i armatura će se toplinski i paronepropusno izolirati (13 mm) te obložiti Al limom.
Odzračivanje instalacije riješeno je odzračnim pipcima na izmjenjivaču komore, spremniku i u DT.
Hidraulička proba: Nakon montaže potrebno je provjeriti čvrstoću i nepropusnost cijevne mreže pomoću hladne tlačne probe vodenim tlakom ili zrakom od 6 bar u trajanju od 24 sata te napraviti zapisnik o uspješnosti uz prisutnost nadzornog inženjera.
Nakon uspješne tlačne probe i ispiranja cjevovoda potrebno je napuniti instalaciju protusmrzavajućom tekućinom za temperature do – 18°C.
Radi male udaljenosti između DT i KK, a samim ti i male količine medija u cirkulaciji ugradit će se inercijski spremnik zapremine 300 l kako bi se osigurao ispravan rad DT.
S obzirom na različite protoke kroz DT i izmjenjivač KK nakon inercijskog spremnika će se ugraditi ventil za hidrauličko balansiranje sustava BV1 kojim će se osigurati protok od max. 3,9 m3/h kroz izmjenjivač KK.
Svu opremu na otvorenom (KK, DT, pumpu i spremnik) je potrebno postaviti na temelje visine minimalno 30 cm od tla kako bi se osigurao ispravan rad tijekom zimskih mjeseci i snijega. Pumpu je potrebno dodatno zaštititi od atmosferilija izradom adekvatne nadstrešnice.
Na cijevni razvod će se ugraditi i ekspanzijska posuda zapremine 18 l i sigurnosni ventil 3 bar.
VODOOPSKRBA
Vodoopskrba je projektirana spajanjem na postojeći razvod u spuštenom stropu hodnika pored predmetnog prostora. Razvod po prostoru je projektiran u spuštenom stropu s ograncima u zidu do trošila i u podu do priključaka na obdukcijski stol.
Na samom spoju će se ugraditi ventili za odvajanje nove instalacije.
Topla voda i cirkulacija će se izvesti spajanjem na postojeći razvod. Prethodno će se demontirati kompletni postojeći dotrajali razvod te ugraditi novi razvod hladne, tople vode i cirkulacijskog voda.
Spoj na postojeći razvod tople, hladne i recirkulacijske vode će se izraditi ugradnjom zapornih ventila. Kompletan razvod će se izraditi iz PPR cijevi izoliran toplinskom izolacijom otpornom na građevinski materijal.
ISPITIVANJE INSTALACIJE NA NEPROPUSNOST
Ispitivanje nepropusnosti vodovodne instalacije provodi se nakon njezinog postavljanja i tada se ona prvi put puni vodom. Pri tome nijedan njezin dio ne bi trebao biti pokriven (ožbukan ili sl.). Cijela bi instalacija trebala biti odzračena, a na priključak valja postaviti manometar s najmanjom točnošću očitavanja 0,1 bar.
U skladu s odgovarajućim propisima, o ispitivanju i o tlačnoj probi treba voditi zapisnik.
Unutarnji vodovodi se ispituju na tlaku od 1,5 x puta pogonski (minimalno na 10 bara).
Nakon punjenja vodom sustav treba 12 sati držati na pogonskom tlaku (6 bar). Nakon toga tlak treba podići na ispitnu vrijednost od 10 bara. Sat vremena nakon dostizanja ispitnog tlaka, pad tlaka ne smije biti veći od 0,2 bar. Ako je pad veći od toga, tada sustav nije prošao tlačnu probu.
ISPIRANJE INSTALACIJE
Ispiranje instalacije valja izvesti nakon provedenog ispitivanja čime se uklanjaju sva onečišćenja koja su u nju mogla dospjeti tijekom izvođenja radova i ispitivanja, a koja bi kasnije mogla utjecati na pogonsku sigurnost (stvaranja naslaga, začepljenje) i higijensku ispravnost vode. Cjevovod treba dobro isprati sanitarnom vodom, a zatim dezinficirati otopinom klora 30 mg/l u vremenu od 8 h. Nakon toga dobro isprati sav cjevovod dok količina klora ne bude manja od 0,1 mg/l.
Prije predaje korisniku na upotrebu, treba izvršiti ispiranje i dezinfekciju instalacije te napraviti bakteriološku analizu vode na najmanje 2 mjesta i ishoditi pozitivan atest o kvaliteti vode i pitkosti od Zavoda za zaštitu zdravlja.
ODVODNJA
Sanitarne otpadne vode će se odvesti na postojeći sustav odvodnje. Demontirat će se kompletan postojeći razvod odvodnje u zoni obuhvata i izraditi novi.
Horizontalna instalacija odvodnje od trošila do postojeće instalacije iz će se izvesti u podu. Navedena unutarnja instalacija će se izvesti iz PVC cijevi.
Spajanje cijevi i fazonskih komada vrši se pomoću naglavka s gumenim prstenom tako da se cijev utisne u naglavak da do kraja naglavka ostane cca. 5-10 mm slobodnog prostora. Ovaj prostor služi da prihvati dilatacije koje mogu nastati u cjevovodu zbog koeficijenta istezanja (0,08 mm/m°C).
Priključni vodovi sanitarnih uređaja do vertikala izvode se PVC cijevima i to u sljedećim profilima
WC Ø 110 mm i = 1,5%
umivaonik Ø 40 mm i = 3,0%
sudoper Ø 50 mm i = 2,0 %
Za svu instalaciju potrebno je izvršiti probu na nepropusnost i protočnost i to u dva navrata:
nakon izvedbe temeljnih vodova, prije zatvaranja istih,
nakon montaže sanitarnih uređaja, na ispravnost i nepropusnost spojeva montiranih sanitarnih uređaja.
Otpadne vode unutar objekta će biti skupljene u postojeća, prema potrebi prilagođena okna te odvedene u vanjski cjevovod odvodnje. Cijela instalacija odvodnje će biti izvedena cijevima od tvrdog PVC-a sa spojevima na kolčak koji će se brtviti gumenim brtvama. Svi ugrađeni materijali će imati potvrdu proizvođača.
Pri izvedbi sabirne odvodnje mora se voditi računa o dopuštenim padovima njezina polaganja. Potrebno je predvidjeti i izvoditi za pojedine poprečne presjeke interne odvodnje niže navedene normalne padove zbog njezina samo ispiranja te izbjegavanja oštećenja interne odvodnje kod većih padova. Minimalni pad smije se primijeniti samo u slučaju kad za to postoje tehnički stručno opravdana obrazloženja
PROMJER CIJEVI ∅ (mm)NORMALNI PADMINIMALNI PADMAKSIMALNI PAD503,5%2,5%15,0%752,5%1,5%15,0%1102,0%1,2%15,0%1251,5%1,0%15,0%1601,0%0,8%15,0%
Svi sanitarni uređaji će biti spojeni preko vodnih zatvarača – sifona koji će spriječiti širenje neugodnih mirisa.
Cijevi za izvedbu interne kanalizacije, te materijali koji su korišteni za njihovu izradu uz pripadajući materijal za kanalizacijske radove, moraju zadovoljavati postojeće hrvatske norme (HRN), odnosno odredbe prema DIN i ISO normama ako je riječ o materijalima za koje ne postoje hrvatske norme.
Plastične PVC i PP cijevi i pripadajući fazonski komadi, kontrolna okna, te ostali uređaji i objekti interne odvodnje izrađeni od PVC materijala moraju zadovoljavati propisane norme. PVC i PP cijevi oznake čvrstoće SN-4 i više služe za izvedbu cjelokupne temeljne (u posebnoj izvedbi i kao zavješene) i vanjske interne kanalizacije (dvorišne) kao i za kanalske priključke. Spajaju se na klasičan način s naglavkom, a samo brtvljenje postiže se gumenim prstenom. PP cijevi koriste se posebno kod potrebe odvodnje voda s povišenom temperaturom (temperature više od 40°C), pa najčešće služe pri spajanju sanitarnih predmeta s kanalskim vertikalama ili temeljnim vodom. Cijevi oznake čvrstoće SN-2 mogu služiti isključivo za izvođenje instalacija odvodnje unutar objekta.
SANITARNI UREĐAJI I PRIBOR
Svi sanitarni uređaji će biti po izboru investitora odnosno arhitekta. Nakon priključenja na instalacije vodoopskrbe i odvodnje bit će ispitana ispravnost rada svih uređaja. Izbor sanitarnih predmeta će izvršiti arhitekt/investitor, a montirat će ih izvođač vodoopskrbe i odvodnje prema ovom projektu. Prije početka montaže potrebno je da nadzorni inženjer pregleda sve nabavljene predmete, te ih nakon suglasnosti, izvođač može ugraditi.